Razlika između inačica stranice »Baksei Chamkrong«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (no summary specified) |
||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
* {{cite web|url=http://www.cambodianonline.net/angkorwat503.htm|title=Hramski kompleks u Angkoru, Baksei Chamkrong|publisher=CambodianOnline.Net|accessdate=5. rujna 2008.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081013235540/http://www.cambodianonline.net/angkorwat503.htm|archivedate=13. listopada 2008.}} | * {{cite web|url=http://www.cambodianonline.net/angkorwat503.htm|title=Hramski kompleks u Angkoru, Baksei Chamkrong|publisher=CambodianOnline.Net|accessdate=5. rujna 2008.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081013235540/http://www.cambodianonline.net/angkorwat503.htm|archivedate=13. listopada 2008.}} | ||
Inačica od 13:51, 1. studenoga 2021.
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Baksei Chamkrong (kmerski za "Ptica koja štiti pod svoje krilo") je maleni kmerski piramidalni terasasti hram u Angkoru, Kambodža. Izgradio ga je kralj Harshavarman I. (v. 944.-968.) za svog oca Yasovarmana kao hinduistički hram posvećen Šivi, a nalazi se s lijeve strane južnog ulaza u grad Angkor Thom.
Ime mu potječe od legenda da je jedan kralj Kmerskog carstva morao bježati kada je Angkor bio pod opsadom, na što je s neba sletjela jedna ptica i skrila ga pod svoje krilo.
Ovaj hram je bio prvi koji je izgrađen od trajnih materijala, kao što su opeka i kamen laterit s ukrasima od vapnenca. Ipak je većina štuko ukrasa s fasade hrama propala, no greda od vapnenca iznad ulaza u središnji toranj ima raskošno isklesan prizor Indre koji jaše troglavog slona Airavatu. Njih s obje strane povezuje raskošni vijenac, a s obje strane malenog ulaza nalaze se natpisi.
Od 1992. godine, Baksei Chamkrong je, kao dio Angkora, na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
Izvori
- "Hramski kompleks u Angkoru, Baksei Chamkrong". CambodianOnline.Net. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. listopada 2008.. http://www.cambodianonline.net/angkorwat503.htm Pristupljeno 5. rujna 2008.
- Michael Freeman i Claude Jacques, Ancient Angkor, River Books, Bangkok, 1999., ISBN 974-8225-27-5.
Vanjske poveznice
| ||||||||||||