Razlika između inačica stranice »Albayzin«

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Gornji Albayzin s Alhambre

El Albayzín (arapski), također Albaicín ili El Albaicín, je gradska četvrt Granade, španjolske autonomne zajednice Andaluzije, koja je sačuvala uske vijugave ulice i vremena srednjovjekovne Al-Andalus. Od 1984. godine, zajedno s palačama Alhambra i Generalife, nalazi se na UNESCOvom popisu svjetske kulturne baštine.

Nalazi se na brdu s kojega se, pored crkve sv. Nikole, pruža divan pogled na Alhambru. Od građevina koje su sačuvane ističu se arapske kupke, Arheološki muzej Granade i Crkva Krista Spasitelja (San Salvador) koja je izgrađena na temeljima maurske džamije. Tu se nalaze i neke izvorne maurske kuće i veliki broj restorana koji su uređeni u sjevernoafričkom stilu.

Granada Alhambra Albaycín.JPG

Alhambra iz Albayzina
Granada calle calderería3.jpg

Ulica Calderería
Fasada kuće u ulici Cuesta de Alhacaba
Palača Dar al-Hora

Poveznice

Vanjske poveznice

Alhambra na turgranada.es Službena turistička stranica provincije Granada
Webcam Albayzín - Granada/Alhambra

v • r • u Svjetska baština u Španjolskoj

Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.	Kulturna baština (42)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) · Biskajski most (2006.) · Katedrala u Burgosu (1984.) · Stari grad Cáceres (1986.) · Povijesno središte Cordobe (1984.) · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) · El Escorial (1984.) · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) · Djela Antonia Gaudija (1984.) · Herkulov toranj (2009.) · Las Médulas (1997.) · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) · Rimske zidine Luga (2000.) · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) · Arheološki kompleks Mérida (1993.) · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) · Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) · Samostan Poblet (1991.) · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) · Stari grad Salamanca (1988.) · San Cristóbal de La Laguna (1999.) · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) · Stari grad Santiago de Compostela (1985.) · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) · Stari grad Toledo (1986.) · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)	Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.

	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) · Doñana (1994.) · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)

	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) · Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) · Flamenko (2010.) · Katalonski ljudski tornjevi (2010.) · Festival Falles u Valenciji (2016.) · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) · Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) · Festival Petum u Bergi (2008.) · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.) · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) · Sibilina pjesma na Majorci (2010.) · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) · Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1] ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]

@@ Redak 22: / Redak 22: @@
 ==Poveznice==
-{{Commonscat|Albaicín}}
 * [[Islamska umjetnost i arhitektura]]
 * [[Čaršija]]

Inačica od 01:53, 17. studenoga 2021.

Poveznice

Vanjske poveznice