Geometrijski lik

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Istobojni likovi su slični.
Žuti i zeleni četverokuti su sukladni, a plavi ima drukčiji redoslijed duljina stranica.

U Euklidskoj geometriji, geometrijski lik je dio ravnine omeđen s konačno mnogo dužina ili zakrivljenih crta.[1] Geometrijski lik u svom opisu ne sadrži sljedeće informacije: položaj, veličinu, orijentaciju i refleksiju.[2]

Mnogokut je dio ravnine omeđen zatvorenom izlomljenom dužinom. Trokut, kvadrat i peterokut neki su od mnogokuta. Krug i elipsa omeđeni su krivuljama.

Geometrijski lik je konveksan ili konkavan ako mu pripada svaka dužina čiji vrhovi pripadaju liku.

Duljina stranica i veličina kuteva računa se koristeći trigonometriju.

Sličnost

Ako se iz geometrijskog lika translacijom, rotacijom, refleksijom i skaliranjem može dobiti drugi, oni su slični. Sve odgovarajuće stranice odnose se u jednakom omjeru:

[math]\displaystyle{ a_1 : a'_1 = a_2 : a'_2 = ... = a_n : a'_n = k }[/math]

Površine im se odnose kao:

[math]\displaystyle{ P : P ' = k^2 }[/math]

Sukladnost

Ako se iz jednog lika samo translacijom, rotacijom i refleksijom može dobiti drugi lik, oni su sukladni. Sve su im stranice jednake duljine te imaju jednake površine. Ujedno su i slični s koeficijentom sličnosti k = 1

Vidi još

Izvori

  1. Hrvatska enciklopedija, geometrijski lik
  2. Kendall, D.G. (1984). "Shape Manifolds, Procrustean Metrics, and Complex Projective Spaces". Bulletin of the London Mathematical Society 16 (2): 81–121. doi:10.1112/blms/16.2.81