Moldavci
| Moldavci (Moldoveni) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno pripadnika | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| 3,2 - 3,5 milijuna | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. Moldavija 2.741.849 (2004.) (bez Pridnjestrovlja) [1] | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Jezik | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| rumunjski, moldavski | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Vjera | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Pravoslavci (većina) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Povezane etničke grupe | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Rumunji |
Moldavci (u vlastitom jeziku Moldoveni ↓b1), romanski narod srodan Rumunjima, naseljen je u Republici Moldaviji (2 719 000) i drugim susjednm zemljama, u Ukrajini (294 000) i Rusiji (169 000). U rumunjskom dijelu Moldavije ima ih oko 22 000.
Povijest nastanka i Jezik
Sami sebe Moldavci nazivaju Moldoveni, a njihova povijest nastanka povezana je uz povijest nastanka Vlaha i Rumunja, odnosno potomci su romaniziranih Dačana. Do 1812. kneževina Moldavija prostirala se između Istočnih Karpata, Sireta, Dunava, Crnog mora i Dnjestra. Moldavski jezik, kako se nazivao ovaj romaski jezik što se govorio na području Besarabije i Tiraspolskog kraja, svog pretka ima u latinskom, a moldavskim ili moldovlaškim nazivan je sve do ujedinjenja s Vlaškom, nakon čega je u upotrebi rumunjski jezik. Sovjetski jezikoslovci od 1950.-tih inzistiraju na moldavskom kao posebnom jeziku, ali vlasti u Republici Moldaviji donose 1989. odluku po kojoj službenim jezikom proglašavaju rumunjski, što je i proglašeno raspadom SSSR-a 1991. godine. Pritiskom ZND-a ipak je 1994. moldavski jezik postao službenim jezikom Moldavije.
Običaji Moldavaca
Moldavija se prostire na ravnici u kojoj se brdovitog područja nalazi tek nešto na sjeveru i središnjem dijelu zemlju, a svega 9% je pod šumama [10]. Većina Moldavaca, ona ruralna bavi se poljodjelstvom i stočarstvom. Kukuruz i duhan veoma su važne kulture. Od kukuruza se priprema i najvažnije moldavsko jelo mamaliga koje se poslužuje sa sirom, vrhnjem ili mlijekom. Glavna jela pripremaju se od različitog povrća, i pripremaju s mesom, kao što je pileće, guščje, pačje, svinjetinu ili janjetinu. na selu vlada i običaj da po pravu najmčađeg rođenog (postremogenitura), najmlađi sin nasljeđuje kuću svojih roditelja.
Moldavci su pravoslavci, koji su prethodno pripadali rumunjskoj a danas ruskoj ortodoksnoj crkvi. Ne-moldavsko stanovništvo pripada drugim religijama (judaizam) ili sektama kao što su molokani (Молока́не) koji su se 1550.-tih odvojili od ruske ortodoksne crkve.
Galerija
Moldavski lončari
Moldavski pastir
Sjenokoše
Bilješke
- ↑b1 Naziv dolazi možda od njemačkoga Mulde, u značenju duboke riječne doline s visokom obalom.
Izvori
- ↑ 2004 census results
- ↑ census 2001
- ↑ census 2002
- ↑ "Foreign citizens. Resident Population" (2006) at the Istituto nazionale di statistica
- ↑ A Imigração em Portugal,Comunidades lusófonas, Países do Leste da Europa
- ↑ [1]
- ↑ [2]
- ↑ [3]
- ↑ [4]
- ↑ Culture of Moldova