Mapa otoka Reichenau na Bodenskom jezeru. - PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Reichenau je najveći otok u Bodenskom jezeru, zapadno od najbližeg grada - Konstanza, u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg. Nalazi se između uvala Gnadensee (zapad) i Untersee (sjeveroistok), a s kopnom je povezan cestom na nasipu iz 1838. god. Nasip je ipak od kopna odvojen 10 metara širokim i 95 metara dugim kanalom Bruckgraben, koji je premošten niskim željezničkim mostom ispod kojega mogu prolaziti niske brodice, ali ne i jedrenjaci. Najviša točka na otoku je Hochwart nadmorske visine 438.7 metra ili 43 metra iznad površine jezera.
Od 2000. godine nalazi se zajedno sa benediktinskim samostanom Reichenau na UNESCOvom popisu mjesta svjetske baštine u Europi.
Opatijska katedrala je ujedno i katedrala grada Münstera, a posvećena je Djevici Mariji i Svetom Marku. Druge dvije zaštićene crkve su posvećene Svetom Jurju i Svetom Petru i Pavlu. Od slavnih umjetničkih djela tu se nalaze jedinstveni otonski murali Isusovih čuda u Crkvi sv. Jurja iz 10. stoljeća. Jedna od najstarijih građevina s fasadnim okvirom od drvenih trupaca je opatijska dvokatna kamena zgrada iz 14. stoljeća. U njoj se nalaze neki primjeri iluminiranih rukopisa nekada slavne prepisivačke škole na otoku Reichenau.
Nekada je u opatijskom vlasništvu bilo i selo Reichenau, u pokrajini Tamins kantona Graubünden, po kojemu je optija i dobila ime.
Danas je otok poznat i po svojim slavnim povrtnim farmama i vinogradima. Prirodni rezervat Wollmatinger Ried se nalazi pored otoka u močvarnom dijelu, a služi kao važna postaja mnogim pticama tijekom njihovih godišnjih migracija.
Romanički tornjevi Crkve sv. Petra i Pavla iz 15. st.
Čudesni ribolov, freska iz 10. st. u Crkvi sv. Jurja.
Vanjske poveznice
| Svjetska baština u Njemačkoj |
|---|
| Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. | Kulturna baština (43) | Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau ( Bauhaus Dessau), Weimaru ( Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau ( ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu 7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru ( Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) | Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. | | | Prirodna baština (3) | | | | Nematerijalna svjetska baština (3) | | |
1) Izbrisano s popisa 2009.
2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke
3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]
6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske
7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]
8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]
|
|
