- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Limes Germanicus (latinski za Germanska granica) je veličanstvena granična crta (limes) utvrda kojom je utvrđena granica rimskih provincija Germania Inferior, Germania Superior i Raetia, te odvajala Rimsko Carstvo od nepokorenih germanskih plemena, od 83. do oko 260. godine. Na vrhuncu organizacije, granica se protezala od ušća rijeke Rajne u Sjeverno more, do Regensburga na Dunavu.
Limes Germanicus se dijeli na:
Sveukupna duljina granice bila je 568 km (341 milja), a uključivala je najmanje 60 utvrda i 900 utvrdbenih tornjeva.
Rimske obrambene utvrde su danas poznate zahvaljujući sustavnom iskapanju koje je financirala njemačka vlada. Godine 2005., ostaci Gornjogermanske i Raetinske granice su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio granica Rimskog Carstva [1], zajedno s Hadrijanovim i Antoninovim zidovima u Velikoj Britaniji.
NdhRoemerturm.jpg
Rekontruirani rimski toranj kod Idsteina (Gornja germanska linija)
Castra Vetoniana Rekonstruktionsversuch.jpg
Kastell Pfünz
Centenarium 1.jpg
"Mala utvrda" kod Harlacha
Limeskastell Sablonetum02.jpg
Kastell Ellingen
Kastell Eining 9.JPG
Kastell Eining
Römerbad Theilenhofen.jpg
Ostaci tvrde kod Theilenhofena (Raetinska granica)
Relief mit Ochsenkarren Rotenbachtal und Augsburg.jpg
Reljef s kolima između Rotenbachtala i Augsburga
Izvori
Vanjske poveznice
| Svjetska baština u Njemačkoj |
|---|
| Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. | Kulturna baština (43) | Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau ( Bauhaus Dessau), Weimaru ( Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau ( ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu 7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru ( Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) | Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. | | | Prirodna baština (3) | | | | Nematerijalna svjetska baština (3) | | |
1) Izbrisano s popisa 2009.
2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke
3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]
6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske
7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]
8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]
|
|
ja:リーメス
simple:Limes
.jpg){kind=link}
