Crkva Svete Marije Milostive u Milanu – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Crkva Svete Marije Milostive (talijanski: Santa Maria delle Grazie) je slavna crkva dominikanskog samostana u Milanu, koja je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Crkva je slavna zbog murala (zidne slike) Posljednje večere Leonarda da Vincija, koja se nalazi na zidu samostanskog refektorija.

Bramanteova apsida

Gotički brod (arhitektura)

Povijest

Milanski vojvoda Francesco I. Sforza je naručio izgradnju dominikanskog konvikta i crkve na mjestu malene kapele posvećene sv. Mariji Milostivoj. Guiniforte Solari je bio glavni arhitekt i samostan je završen 1469. godine, dok je gradnja crkve još potrajala. Novi vojvoda, Ludovico Sforza, je odlučio da će crkva biti grobno mjesto obitelji Sforza, te je za tu svrhu dao da se obnovi klaustar i apsida koji su bili dovršeni 1490. godine. Njegova žena, Beatrice, bila je prva koja je sahranjena u crkvi, 1497. godine.

Posljednja večera (Leonardo)
fotografija iz 1875. god.

Apsida je djelo D. Bramantea, no ne postoje čvrsti dokazi za to, iako je Bramante u vrijeme njezine gradnje doista živio u Milanu i na jednoj crkvenoj narudžbi mramora iz 1494. godine navodi se njegovo ime. Ona je građena najprije u gotičkom stilu, a potom u miješovito gotičko-renesansnom, a njena iznimna visina je bila kritizirana tijekom renesanse

U noći na 15. kolovoza 1943. godine, Savezničke bombe su pogodile samostan i crkvu "Santa Maria delle Grazie", prilikom čega je većina refektorija bila uništena, a slučajem je preživio zid sa slavnom Leonardovom slikom, zaštićen vrećama s pijeskom.

Bilješke

Milano, Italian Touring Club, 2003., ISBN 88-365-2766-3
Guido Lòpez, I Signori di Milano, Newton & Compton, Rim, 2002., ISBN 88-8289-951-9

Poveznice

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Sveta Marija Milostiva u Milanu

v • r • u Svjetska baština u Italiji

Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.	Kulturna dobra (49)	Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa²⁾ (2011.) • Raetinska pruga¹⁾ (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina ¹⁾ (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)	Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.

	Prirodna dobra (5)	Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe²⁾ (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio³⁾ (2003.)

	Nematerijalna svjetska baština (7)	Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana⁵⁾ (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana ²⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala