- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Palmaria je talijanski otok u ligurskom moru na najzapadnijem dijelu zaljeva La Spezia. On je najveći otok otočja Spezzina koji čine još dva otoka, Tino na jugu i maleni Tinetto sjevernije, koji čine povezan niz.
Otok ima površinu od 1,89 km² i najviši vrh od 190,6 m, a nalazi se u jednoj od najslikovitijih i najpoznatijih mediteranskih priobalnih područja, poznatom po svojoj ljepoti i popularnosti kao turističke destinacije. Obala Cinque Terre sa svojih pet sela i okolna brda Nacionalnog parka Portovenere su zajedno s ova tri otoka od 1997. god. UNESCO-va svjetska baština.
Odlike
Otok ima trokutasti oblik i njegove dvije strane, prema luci Venere i zaljevu La Spezia, su gotovo lišene ljudskog utjecaja, sa samo ponekom vilom i travnjacima. One imaju blage litice iznad mora i prekrivene su tipičnom mediteranskom vegetacijom. Zapadna strana prema otvorenom moru ima oštrije litice i mnogo špilja kao što su: Grotta Azzurra, do koje se može doći samo morem, i Grotta dei Colombi, za koju je potrebna planinarska oprema. Grotta dei Colombi je važna i zbog arheoloških nalaza iz pleistocena, tj. kostiju divokoza i snježnih sova uz ljudske grobove iz oko 3000. pr. Kr.
Na otoku se nalaze dvije vojne utvrde, Forte Umberto I i Forte Cavour, koje su nepristupačne, ali i zatvor iz 19. stoljeća u zaljevu Punta Scuola, koji je danas muzej. Po otoku su raštrkani i mnogi bunkeri iz Drugog svjetskog rata koji su zarasli u lokalnu vegetaciju, ali i svjetionik blizu utvrda.
Na južnom dijelu otoka se nalazi stari kamenolom crnog mramora Nero Portoro od kojega su ostali stari kran, vučni sustav i ruine radničkog naselja.
Flora
Izvorna šuma Makije i Hrasta crnike je ljudskim djelovanjem promijenjena i danas se na otoku nalaze većinom borovi (Pinus pinaster i Pinus halepensis), hrast medunac (Quercus pubescens), mastika (Pistacia lentiscus), cist (Cistus monspeliensis, Cistus salvifolius i Cistus incanus), drik (Genista), a ljudi su donijeli i platane (Platanus) i palme. Ukupno na Palmariji ima oko 500 vrsta biljaka.
Tino viđen iz bunkera na Palmariji 1944. godine
Vanjske poveznice
| Svjetska baština u Italiji |
|---|
| Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. | Kulturna dobra (49) | Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta ( Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano ( Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci ( Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis ( Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) | Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. | | | Prirodna dobra (5) | | | Nematerijalna
svjetska baština (7) | | | |
1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana
2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]
3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala
|
|
Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće.
Nedovršeni članak Palmaria (otok) koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
