- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Raetinska pruga (njemački: Rhätische Bahn, talijanski: Ferrovia Retica, romanš: Viafier Retica), skraćeno RhB, je alpska željeznička pruga koja se proteže kroz gotovo cijeli južni švicarski kanton Graubünden, s jednom postajom u Tiranu, u Lombardiji (Italija), gdje se veže na talijanske željeznice. Ona je u posjedu istoimene švicarske željezničke tvrtke koja posjeduje naveću mrežu privatnih pruga u Švicarskoj, a postajom u glavnom gradu kantona, Churu, je povezana sa švicarskim državnim željeznicama SBB-CFF-FFS.
Raetinska pruga povezuje veliki broj turističkih centara, uključujući St. Moritz i Davos. Dio Reatinske pruge koji prolazi kroz krajolik Albula/Bernina (67 km pruge od Thusisa do Tirana) je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Ovaj dio pruge iz 1904. godine ima impresivnu infrastrukturu s 42 tunela, 144 vijadukta i mosta, te je izvanredan tehnički iarhitektonski sklop koji je u skladu s alpskim prijelazima kroz koje prolazi. Pruga Albula/Bernina je također primjer kako je željeznica uspjela povezati izolirana mjesta u središnjim Alpama, čime je izvršila značajan utjecaj na njihov društveno-gospodarski razvoj.
Glečer Palü u pozadini Bernina pruge sa razglednice iz 1910. godine Željeznička mreža
Raetinska pruga ima oko 10.7 milijuna putnika godišnje sa zaradom oko 1.700.000 švicarskih franaka (2008.), a zapošljava 1.348 zaposlenika (2008.).
Pruga je izgrađena u više etapa od kraja 19. do početka 20. stoljeća, zbog čega ima više različitih vrsta elektrifikacije, ali je cijela elektrificirana i uskotračna željeznica raspona 1000 mm.
Cijela pruga ima 84 tunela, od kojih je najdulji Vereina tunel (1999.) dug 19.042 km, 383 mosta, i prosječni maksimalni uspon od 4.5%, a najveći ima pruga Bernina - 7%.
RhB svakodnevno povezuje:
- Regio Express RE1: Chur – St. Moritz (Linija Albula 1)
- Regio Express RE2: Landquart – Davos
- Regio Express RE3: Disentis/Muster - Chur – Landquart - Scuol-Tarasp
- Regio R4: Chur – Arosa ("Arosabahn")
- Regio R5: St. Moritz - Tirano, Italija (Linija Bernina)
- Regio R6: Davos Platz - Filisur
- Regio R7: Pontresina - Sagliains - Scuol-Tarasp
- S-Bahn S8: Schiers - Landquart - Chur - Rhäzüns
- S-Bahn S9: Chur - Thusis (Linija Albula 2)
Posebne vožnje su:
- Regio R11: Chur - St. Moritz
- Regio R21: Landquart - Davos
- Regio R31: Disentis - Landquart
A prijevoz vozila se obavlja kroz tunele:
- Vereina: Klosters - Sagliains
- Albula: Thusis - Samedan
"Glečerski ekspres" u alpskom prijelazu Albula
Vijadukt Landwasser (Albula)
Poveznice
Vanjske poveznice
| Svjetska baština u Italiji |
|---|
| Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. | Kulturna dobra (49) | Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta ( Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano ( Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci ( Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis ( Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) | Pogreška pri izradbi sličice: Spremanje smanjene slike ("thumbnail") na ponuđenu mjesto nije moguće. | | | Prirodna dobra (5) | | | Nematerijalna
svjetska baština (7) | | | |
1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana
2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [2]
3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala
|
|
